Astma se klasično definira kao kronična upalna bolest dišnih putova, koju karakterizira epizodni, reverzibilni bronhospazam. Smatra se da ključnu ulogu u patofiziologiji astme igra limfocitna i eozinofilna infiltracija dišnih putova. Iz granula infiltratornih eozinofila oslobađaju se citotoksični medijatori, koji oštećuju cilijarni respiratorni epitel. Tkivno oštećenje asocirano je s povećanom iritabilnošću dišnih putova, koja uzrokuje kašalj i otežano disanje kao odgovor na stimuluse koji normalno ne izazivaju takav odgovor.

Prevalencija astme posljednjih nekoliko desetljeća u konstantnom je porastu. Morbiditet i mortalitet koji prati astmu je u porastu unatoč povećanoj upotrebi lijekova za astmu. Na žalost, unatoč obimnim dosadašnjim istraživanjima, jedina nova klasa lijekova koja je uvedena u posljednjih 30 godina jesu antagonisti leukotrienskih receptora.

Ovaj zaključak upućuje na potrebu iznalaženja lijeka nove generacije koji će biti u stanju zaustaviti razvoj i napredovanje astme uz dobru dugoročnu prognozu za pacijenta, čime će se značajno smanjiti morbiditet i mortalitet koji prati astmu i poboljšati kvalitet života pacijenata.

Enkorten kao kombinacija dva peptida predstavlja novu generaciju anti-inflamatornih i imunomodulatornih lijekova sa inovativnim pristupom u liječenju bronhijalne astme. Enkorten je nesteroidni sintetizirani peptidni lijek koji u osnovi ima endogeni dizajn. Klinička faza II ispitivanja efikasnosti i sigurnosti primjene Enkorten-a u liječenju bronhijalne astme je završena na Klinici za plućne bolesti "Podhrastovi", Klinički centar univerziteta u Sarajevu.

Rezultati su pokazali signifikantno poboljšanje praćenih parametara plućne funkcije kod pacijenta koji su primali Enkorten. 57 % pacijenata u grupi koja je primala Enkorten prešla je u nižu kategoriju po skali oboljenja po GINA kriterijima nakon 6 mjeseci trajanja studije.
Praćeni parametri sigurnosti primjene Enkorten-a pokazali su veoma dobar sigurnosni profil lijeka. Nisu zabilježeni neočekivani i ozbiljni neželjeni efekti.

Rezultati analize potrošnje lijekova koji se inače primjenjuju u terapiji bronhijalne astme pokazali su manju primjenu topikalnih preparata iz grupe agonista beta adrenergičkih receptora i kortikosteroida u grupi koja je primala Enkorten u poređenju sa kontrolnom grupom, što je još jedan bitan faktor potvrde terapijske efikasnosti Enkorten-a.